Znamenitosti Otoka Vira
Povijest
Upoznajte se s znamenitostima Otoka Vira i njegovim povijesnim, kulturnim te ostalim značajkama.
Crkva sv. Ivana Krstitelja
Crkva sv. Ivana Krstitelja datira iz vremena 13./14. stoljeća. Ovaj romanički sakralni objekt je pravokutnog oblika s polukružnom apsidom. Sve do izgradnje današnje župne crkve sv. Jurja, ona je imala funkciju župne crkve. Obzirom da je oko crkve izgrađeno groblje, ona se danas koristi kao grobljanska crkva. Restauracija i zaštita crkve sv. Ivana Krstitelja je obavljena u razdoblju od 1996. do 1998. godine, kada je iznad pročelja dodana i takozvana preslica sa zvonom.
Crkva sv. Jurja
Današnja župna crkva sv. Jurja izgrađena je 1845. godine na temeljima starije istoimene crkvice koja datira iz vremena oko 12. ili 13. stoljeća. Ova crkva je jednobrodna građevina s pravokutnom sakristijom koja se nalazi na njenom začelju. Uz crkvu je smješten i kameni zvonik koji je izgrađen 1937./38. godine. Vrh zvonika je bio srušen u Drugom svjetskom ratu od strane njemačkih okupacijskih snaga te je, nakon rata, obnovljen 1959. godine.
Crkvica sv. Nikole
Crkvica sv. Nikole je sakralni objekt koji je sačuvan u temeljima, a koji su danas prekriveni asfaltom u blizini turističkog ureda na početku pristaništa (mula). Ova se crkvica vremenski može smjestiti u 13. ili 14. stoljeće. Više o njoj će se znati nakon što budu adekvatno istraženi njeni ostaci, a za što postoje ozbiljne namjere.
Kaštelina
Jedna od najpoznatijih znamenitosti otoka Vira je venecijanska utvrda Kaštelina koja se nalazi na predjelu zvanom Kozjak. Ovaj fortifikacijski objekt je najvjerojatnije izgrađen početkom 16. stoljeća. Mletačke vlasti su ga izgradile u svrhu zaštite stanovništva Ninskog kraja i Vira od uskoka i napada Turaka. Na pročelju Kašteline su sačuvani grbovi venecijanskih obitelji generalnih providura za Dalmaciju, koji su upravljali ovim krajem u to vrijeme. Na sjevernoj kuli nalazi se dijelom oštećeni krilati lav, simbol Republike Venecije. Rekonstrukcija ove utvrde obavljena je u razdoblju od svibnja 2001. do travnja 2002. godine.
Svjetionik – Villa Lanterna
Na zapadnom dijelu otoka, u predjelu Torovi, nalazi se Villa Lanterna kao prvi preuređeni povijesni svjetionik i spomenik nulte kategorije koji danas predstavlja simbol turističkog i destinacijskog upravljanja otokom. Svjetionik je izgrađen 1881. godine te je tipičan primjer velikih svjetionika koji su se u 19. st. gradili na istočnoj jadranskoj obali i jedan je od 50-tak sličnih svjetionika koji su izgrađeni u tom razdoblju. Sve do novijeg doba i automatizacije rada svjetionika on je imao posadu, odnosno, svjetioničari su s obiteljima živjeli na njemu i obavljali svoje svakodnevne poslove. Svjetionik je bio porušen 1944. godine od strane njemačkih okupacijskih snaga. Obnovljen je nakon rata i nanovo stavljen u funkciju 1950. godine. Danas na njemu nema posade, a njegov rad je automatiziran. Visina kule svjetionika iznosi 21 metar, a domet svijetla 11 nautičkih milja.
Most
Za većinu posjetitelja, otok je najprepoznatljiviji po Virskom mostu. Virski most jedan je od pet mostova na Jadranu koji su otok povezali s kopnom. Povezivanjem Vira s kopnom izgubila se ovisnost o brodskim linijama i poboljšala komunikacijska povezanost s ostatkom svijeta. Gradnja Virskog mosta započela je 1974. godine, a u promet je pušten 24. travnja 1976. godine. Radi se o lučnom mostu duljine 378 metara koji počiva na devet betonskih nosivih stupova i dva dodatna u nasipima na krajevima mosta. Izgradnja ovog mosta doprinijela je kvaliteti života na otoku i njegovom sveukupnom razvitku.
Bandira
Na vrhu brda Bandira, na drugom najvećem virskom vrhu na 112 metara nadmorske visine, nalaze se ostaci gradinskih naselja, potom gradina na sjevernom dijelu otoka te ostaci srednjovjekovne crkvice sv. Jurja. Bandira je s obzirom na preglednost nad cijelim otokom, Virskim morem i Kanalom Nove Povljane najvjerojatnije služila nadzoru plovidbenih putova prema Zadru i Ninu.
Arheološki lokalitet Smratina
Vir je poseban i po jedinstvenom arheološkom nalazu dvije crkvice u jednoj – kasnoantičkoj iz 6. stoljeća i srednjevjekovnoj iz 12. stoljeća – na lokalitetu u naselju Smratina. Dvije crkve u jednoj posebnost je ovog arheološkog lokaliteta, kao i jedinstveni nalaz u hrvatskoj arheologiji na pilastru ograde svetišta koje je potpisao stanoviti Marcilianus. Ovaj lokalitet u naselju Smratina s nalazima crkve i grobnih ostataka svjedoči o kontinuitetu života na otoku Viru te postojanju urbanog otočnog naselja u razdoblju kasne antike, odnosno predstavlja najstariji nalaz urbanog naselja izuzimajući postojeće ostatke liburnske kulture.
U naselju Smratina postojalo je otočno kasnoantičko sjedište s crkvom, ali je još uvijek nepoznata činjenica je li naselje s crkvom nastalo na temeljima ranijeg rimskog izvangradskog stambenog naselja i gospodarskog kompleksa zgrada. Istraživanjima je dosad utvrđeno postojanje 20 grobova od čega je dio iz ranokršćanskog perioda, a riječ je o zidanim grobnicama iz 6. stoljeća, dok je oko crkve pronađeno još desetak srednjovjekovnih grobova koji se povezuju s mlađom romaničkom crkvom. Neki su grobovi bili prazni, u nekima je pronađeno po dvoje ljudi, a u jednom istaknutom središnjem grobu – unutar narteksa starije crkve – pronađeni su ostaci pokojnika koji se tu ukapaju u srednjem vijeku. Antropološkom analizom kostiju utvrđeni su spol i dob svih pokojnika, dok je za pokojnike u posebno istaknutom grobu pokazano kako su im odsječene glave. U drugom grobu uz stariju crkvu pronađeni su i ostaci šestero male djece, moguće stradale od epidemije, gladi ili neke druge pošasti, na što upućuje njihovo istovremeno pokapanje. Taj se grob može datirati u 6. stoljeće. Postojanje djece u grobovima opravdanom čini pretpostavku kako je u crkvi ili oko nje živjela jedna ili više obitelji, što potvrđuje pretpostavku o postojanju naselja. Arheološke kampanje istraživanja lokaliteta u Smratinama vodili su arheolozi Sveučilišta u Zadru i Arheološkog muzeja Zadar, dok je Općina Vir bila sponzor cjelokupnog istraživanja. Crkve u Smratinama u potpunosti su istražene i konzervirane.
Ostale znamenitosti
Spomena je posebno vrijedan i lokalitet Gradina, kao prapovijesno nalazište koje se nalazi u predjelu zvano Gaj uz sjevernu obalu otoka. Ovo nalazište je slično gradini na brdu Bandira.
Oko Vira postoji i nekoliko još nedovoljno istraženih podmorskih arheoloških lokaliteta u uvali Srpljica i između uvala Rasovača i Stinice.
Pretpovijesno i rimsko doba
Na temelju arheoloških nalaza, prvi stanovnici otoka Vira su bili Liburni, ilirsko pleme, koje je naseljavalo ovo područje od 9. stoljeća prije nove ere.
Vir u srednjem vijeku
Vir na početku srednjeg vijeka postaje usko vezan za grad Nin u kojem je stolovao kralj Petar Krešimir IV. Na području otoka Vira, do 12.-13. stoljeća izgrađene su crkve Sv. Nikole i crkvica Sv. Jurja, na mjestu sadašnje župne crkve Sv. Jurja u centru.